====== Neslaganje finansijske i materijalne vrednosti lagera ====== Postoji mnogo načina da se dovede do neslaganja vrednosti robe u glavnoj knjizi, Trgovačkoj knjizi i magacinskom stanju (lager listi). \\ Ove tri vrste evidencije obračunavaju i evidentiraju vrednosti na različite načine. U normalnom poslovanju svi obračuni dovode do istog rezultata, ali šta kada to nije tako ? \\ Pre svega treba znati kako se dolazi do rezultata u svakom od pomenutih izveštaja ponaosob. ===== Glavna knjiga ===== Glavna knjiga registruje obračunate nabavne vrednosti po svakom dokumentu prometa (ulaz/izlaz) pojedinačno, pri čemu se izlaz tipično knjiži na osnovu **izdatih računa**. \\ Obračun se bazira na **poznatoj** ceni koštanja robe u trenutku knjiženja zapisa. **Naknadno preračunate vrednosti se ne odražavaju na zapise glavne knjige automatski.** To znači da će jednom proknjižen nalog imati istu vrednost čak i ako zbog nekih (najčešće retroaktivnih) izmena dođe do njene promene. \\ Da bi se GK usaglasila sa trenutnim stanjem vrši se **rasknjižavanje** i ponovno **proknjižavanje** rezultata. **Napomena!** Prilikom rasknjižavanja program nudi da se ručno korigovani nalozi ne diraju. Ukoliko se na ovo pristane, program neće promeniti vrednosti robe u takvim nalozima, tj. neće doći do usaglašavanja. ===== Trgovačka knjiga ===== Kao i //glavna knjiga//, Trgovačka knjiga se bazira na vrednostima obračunatim na svakoj liniji dokumenata prometa. Izlaz se takođe tipično evidentira na osnovu **izdatih računa**. \\ Za razliku od GK, TK se ažurira automatski svaki put pri pokretanju procesa poznatog pod nazivom **Obračun srednjih cena i nivelacija**. ===== Lager lista ===== Lager lista se bazira isključivo na dokumentima prijema i otpreme robe. Dakle učestvuju sve kalkulacije, popisi, korekcije i **izdate otpremnice**. \\ Dokumenti potraživanja (računi) ne učestvuju u formiranju lager liste. Finansijsko stanje lagera dobija se **množenjem poslednje srednje nabavne cene, odnosno prodajne cene na dan preseka stanja sa stanjem zaliha na taj dan**. \\ To znači da lager lista ne uzima u obzir pogrešne međurezultate, pogrešna je samo ako nisu ispravno obračunate srednje nabavne odnosno prodajne cene. \\ Do greške o obračunu srednjih nabavnih, odnosno prodajnih cena dolazi tipično zbog retroaktivnih unosa. Greška se popravlja procedurom poznatom pod nazivom **Ažuriranje srednjih cena i nivelacija**. \\ Preporuka je da se procedura pokrene iz //finansijskog modula//. Ukoliko treba potpuni reset stanja pre ažuriranja pokrenite proceduru **ponište sve obračuncate srednje cene i nivelacije**. \\ **Važna napomena!** Sistem nije u mogućnosti da odredi ispravnu srednju nabavni i prodajnu cenu za period kada je stanje zaliha bilo **negativno.** ====== Uzroci neslaganja ====== Iz definicije sledi da je najčešći uzrok neslaganja razlika u datumima ili količinama **otpremljene** odnosno **fakturisane** robe. \\ Postoji izveštaj koji otkriva ovo neslaganje (pogledati {{:kb:uputstva:korisnicka:book:provera_neslaganja_kepu_i_lagera.pdf|ovo uputstvo}}). \\ Čest uzrok čine i retroaktivni unosi dokumenata prometa. Kako je GK "zamrznuta" u vremenu, njene vrednosti mogu biti zastarele i netačne. \\ U ovakvim situacijama se tipično slažu Lager i TK, a razlikuje se GK. \\ Dešavalo se i da u GK postoje knjiženja na nedefinisana konta (program to dozvoljava). To se proverava kroz opcije menija GK, a rešava jednostavnim otvaranjem nedostajućeg konta. \\ Neretko do neusaglašenosti dolazi zbog postojanja **negativnih količina** robe. Tipično se radi o antidatiranim izlazima, tj. izlazima koji su datumski postavljeni pre ulaza. \\ Takvi izlazi mogu da naprave negativne količine. Kada se to desi program ne može da izračuna tačnu srednju cenu i nivelaciju (parcijalni) za taj dokument pa on bude upisan u TK i GK po različitoj vrednosti u odnosu na lager. \\ U izuzetnim situacijama uzrok neslaganja mogu biti i kombinacija pomenutih faktora. Tada je potrebno uložiti dosta rada kako bi se stvari dovele u red. ===== Pronaći početak ===== Prvi korak u pronalaženju rešenja jeste pronalaženje tačke od koje neslaganje počinje. Do ovog otkrića se dolazi nasumičnim izborom datuma preseka i podešavanjem filtera GK i izveštaja o lageru na dan. Tipično se krećemo po principu //"prepolovi-period-pa-proveri".// Znači ako bi nam neslaganje bilo na dan 31.12.2023., onda bi smo videli preseke na dane: 1.7.2023., pa 31.3.2023., pa 15.02.2023 i tako dok se ne dođe do prvog dana kada se sve vrednosti slažu. Među dokumentima izdatim prvog narednog dana se nalazi uzrok neslaganja. U zavisnosti od toga o kojim dokumentima je reč preduzimaju se različite radnje.